Zašto tek u kriznim situacijama razmišljamo o strateškom planiranju i upravljanju

„Nemojte čekati kriznu situaciju da biste imali krizni plan.“ – Phil McGraw

Prije nego zavlada bilo koja vrsta krize, svaka organizacija trebala bi znati kakav će to utjecaj imati na njihove:

• Zaposlenike
• Kupce/klijente
• Vlasnike ili dioničare
• Dobavljače
• Javnost općenito
• Vrijednost same organizacije

Većina velikih organizacija ima spreman krizni management plan kojeg uglavnom čini skup određenih procedura kako se postupa u pojedinim situacijama. Ovakav plan ujedno uključuje i uloge i odgovornosti u procesima koji su opisani.

Ukoliko ste na poziciji CEO ili vlasnika organizacije, predlažem da krizni management plan bude dio vašeg strateškog poslovnog plana.

Iznimno je važno utvrditi koje sve potencijalne vrste kriza postoje i koje mogu imati utjecaj na vaše poslovanje.

Najčešći tipovi kriza su:

1. Prirodna katastrofa
2. Tehnološka kriza
3. Razne vrste sučeljavanja
4. Zlobni postupci konkurencije
5. Organizacijske malverzacije (nedjela)
6. Nasilje na radnom mjestu
7. Glasine
8. Teroristički napadi

Krizni management plan trebao bi sadržavati:

1. Elemente zaštite i prevencije
2. Akcijski plan koji minimalizira gubitke, štete, incidente i katastrofe kada nastupi krizna situacija
3. Stabilizacija i postupak oporavka
4. Prijedloge, savjete, izvještaje i proces educiranja odgovornih osoba koje su zadužene za krizne situacije

Jeste li spremni za element iznenađenja?

3 elementa su zajednička u vremenu krize – prijetnja organizaciji, iznenadna situacija i kratak period za donošenje odluka.

Četvrti nevidljivi element je – POTREBA ZA PROMJENOM.

Krizni management ili upravljanje u kriznim situacijama je disciplina koju nije baš svaki manager svladao u potpunosti, usudim se reći većina ih uopće ne zna što taj pojam podrazumijeva.

To je disciplina u širem značenju upravljanja koja se sastoji od vještina i tehnika potrebnih za prepoznavanje, procjenu, razumijevanje i suočavanje s ozbiljnom situacijom, posebno od trenutka kada se prvi put pojavi do trenutka kada započinju postupci oporavka.

Cilj upravljanja krizama je dobro pripremiti se za krizu, osigurati brz i adekvatan odgovor na krizu, održavati jasne linije izvještavanja i komunikacije u slučaju krize te usuglasiti pravila za prestanak krize.

Krizni način razmišljanja zahtijeva sposobnost razmišljanja o najgorem scenariju, istodobno sugerirajući brojna rješenja.

Da zaključimo:

• Postupak pripreme za krizne situacije treba biti dio strateškog plana (ako do sada niste napravili – vrijeme je)
• Akcijski plan i odgovor na kriznu situaciju – period trajanja je teško definirati obzirom da na uzrok ne možemo uglavnom utjecati
• Stabilizacija – period koji traje dok se provode ključne odluke i prati njihovo izvršenje
• Period oporavka – period koji traje dok se poslovanje ne vrati minimalno na razinu na kojoj je bilo prije nastanka krizne situacije

Tko treba biti lider za vrijeme krize?

Da li je to netko tko inače upravlja organizacijom? Da li je to osoba koja ima osjećaj za ljude ili za izlaz iz situacije? Jesu li to osobe koje djeluju smirujuće na druge ili oni koji su spremni povesti masu? 

Koje karakteristike tražimo u ljudima koji nas trebaju voditi kroz krizu prepuštam vama da odlučite što je najbolje za vas i vaše zaposlene, ali mislite na to da će vaša organizacija lakše i brže prebroditi svaku prepreku ako se ljudi osjećaju sigurno i informirano, te ako u lidera za vrijeme krize imaju potpuno povjerenje.